Arhiva

< 2021 >
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12

Priznajem, za neka od ovih jela nikada nisam čuo mada se na više mjesta spominju kao hrvatski autohtoni nacionalni specijaliteti. Hajde da vidimo čime bismo se mogli junačiti pred strenđerima?

SOPARNIK, točnije nazvan Poljički soparnik s obzirom da je riječ o specijalitetu dalmatinskih Poljica, u osnovi je jednostavno jelo koje se sastoji od blitve, mladog luka, peršina, češnjaka i maslinovog ulja između dva sloja najjednostavnijeg tijesta. Nekad je smatran jelom siromaha, jer se najčešće pripremao u danima posta, poput Badnjaka ili Velikog petka. Danas je to delicija elitnih restorana. 

SINJSKI ARAMBAŠIĆI spoj su sjevernoeuropskih i istočnih utjecaja, ali oblikovani na specifičan, sinjski način. Dok je kiseljenje kupusa u naše krajeva doneseno sa sjevera, Turci su nas naučili običaju motanja mesa u sarmice. Ipak, Sinjani meso ne melju, već ga sjeckaju nožem, te ga, umjesto s rižom, miješaju sa sušenim mesom, muškatnim oraščićem, klinčićem i cimetom. Zamotani u kupus stvaraju arambašiće, tako nazvane po harambašama, vođama čete alkarskih momaka, s obzirom da su se sarmice slagale u glinene posude kao vojnici. 

BRAČKI VITALAC jelo je od janjećih iznutrica pripremljeno na jedinstven način. Janjci se jedu dok još nisu okusili travu, već samo majčino mlijeko. Iznutrice nabodene na tanak, dugačak ražanj, dodatno obogaćene morskom soli i aromatičnim začinima okreću se na vatri oko sat i pol. Rezultat je neodoljiva kombinacija sočnosti i hrskavosti. 

ZAGORSKI ŠTRUKLI su, po mišljenju mnogih, zaštitni znak gastronomske ponude Zagorja, ali i glavnog grada Hrvatske. Kremasti nadjev od sira zamotan u svježe razvučeno tijesto predstavlja recept za ovo jednostavno jelo, koje može biti pripremljeno na slani ili slatki način. Neki kažu da najbolje štrukle pripremaju bake, dok drugi tvrde da su najbolji oni koje pripremite sami. 

DALMATINSKA PAŠTICADA je jelo od goveđeg, ponekad i junećeg buta, koje se kuha nekoliko sati i to nakon čitavog dana mariniranja u octu ili vinu. Servira se s također tradicionalnim njokima i nezaobilazan je specijalitet ljubitelja gastronomije. 

PEKA ne podrazumijeva određene sastojke, već način pripreme jela. Naime, riječ je o pripremanju hrane u "kominu" - zdjela sa sastojcima stavi se u kamin zagrijan od vatre, te se po njoj posipa žar. Omiljeni specijaliteti pripremljeni pod pekom su teletina, janjetina i hobotnica. Najčešći prilog je krumpir pripremljen, naravno, pod pekom.

PUŽEVI NA GRADELE hrvatski su specijalitet podrijetlom iz Benkovca. Sastoji se od puževa s roštilja. Puževe treba ostaviti da se čiste najmanje 15 dana. Kad se roštilj (zvan gradele ) zagrije, puževi se kuhaju dok ne puste svu pjenastu vodu. Zatim se začine solju, paprom i paprikom. 

Poznati i kao VANJKUŠI ili jastuci (lit. jastuci), vankuši su tradicionalni kolutovi od tankog tijesta koji su posebno popularni u Moslavini. Zbog svog jedinstvenog oblika nazivaju se jastucima. Te kiflice obično se pune kombinacijom jaja, kukuruznog griza i svježeg sira.

FUŽI S TARTUFIMA jedan je od najpopularnijih istarskih specijaliteta - divna kombinacija tradicionalne fuži tjestenine i poznatih istarskih tartufa. Ipak, treba biti oprezan prilikom naručivanja jela - postoji vjerojatnost da nećete kušati prave tartufe, već ulje tartufa ili tartufate - oboje su aromatizirani otrovnim plinom koji ima lažnu aromu tartufa,

VIŠKA POGAČA slana je hrvatska pita s otoka Visa. Tijesto je prilično slično tijestu od focaccie, koje se sastoji od brašna, soli, kvasca i tople vode. Pita je punjena kombinacijom maslinovog ulja, luka, inćuna i povrća. Punjena rajčicom, naziva se Komiška pogača, a tradicionalno se priprema u gradu Komiži, također na otoku Visu.

CUKARINI - Ovi hrskavi kolačići dio su autentičnih slatkih poslastica s Korčule. Kolačiće karakterizira njihov suptilni citrusni okus, dok upotreba amonijevog bikarbonata u maslačnoj bazi daje nevjerojatno mrvičastu, nježnu teksturu. Kaže se da njihov neobičan izgled podsjeća na dvije zmije zapletene u oblik srca, tradiciju za koju se vjeruje da potječe iz poganskih vremena kada su se zmije koristile kao simbol sreće. Kad se ispeče, svaki je kolačić umočen u tradicionalni liker od ruže, a potom u grubi šećer.

KREMŠNITA od kreme s okusom vanilije apsolutna je klasika među desertima srednje i istočne Europe.  Prema Povijesnoj sociolingvistici vjeruje se da porijeklo kremešnice datira iz mješavine dviju kuhinja u Austro-Ugarskom carstvu. Međutim, njeno poljsko ime Napoleonka ukazuje da je ova slastica možda mogla potjecati od francuskog mille-feuille, koji je poznat i kao Napoleon - još jedno pecivo čije je točno podrijetlo nepoznato, iako je rečeno da su na njen moderni oblik utjecala poboljšanja Marie-Antoine Carême, poznatpg francuskog kuhara.

ROZATA je vrsta pudinga od kreme napravljena od nekoliko osnovnih sastojaka - jaja, mlijeka i šećera, aromatiziranih lokalnim likerom od ruže poznatim kao Rozalin . Kremasta smjesa peče se u ramekinima prekrivenim karamelom, a postupak rezultira kremom koja je izdašno prekrivena slatkim preljevom od karamele. Desert potječe iz grada Dubrovnika, gdje se pripremao od srednjeg vijeka, ali jednostavnost sastojaka i način pripreme pomogli su da ova slastica stoljećima ostane nepromijenjena.

BRUDET je jedan od istinskih klasika tradicionalne hrvatske kuhinje. Pripremljen s raznim plodovima mora, ovaj rustikalni gulaš konzumira se duž cijele hrvatske obale. Gotovo je nemoguće pronaći jedinstveni recept jer svaka regija, grad i domaćinstvo imaju svoju omiljenu verziju jela. Opće smjernice sugeriraju da se trebaju koristiti najmanje tri različite vrste ribe - uvijek ih se nareže na veće komade i ostavi na kosti. Škarpine, grdobina, brancin ili bilo koja druga riba bijelog mesa pogodna je za brudet. Dodatak školjaka poput dagnji i škamp poželjan je jer znatno doprinosi okusu.

 

 

 

Stranče, ko da i nisi bio u Hrvatskoj ako ne probaš:

Priznajem, za neka od ovih jela nikada nisam čuo mada se na više mjesta spominju kao hrvatski autohtoni nacionalni specijaliteti. Hajde da vidimo čime bismo se mogli junačiti pred strenđerima?

SOPARNIK, točnije nazvan Poljički soparnik s obzirom da je riječ o specijalitetu dalmatinskih Poljica, u osnovi je jednostavno jelo koje se sastoji od blitve, mladog luka, peršina, češnjaka i maslinovog ulja između dva sloja najjednostavnijeg tijesta. Nekad je smatran jelom siromaha, jer se najčešće pripremao u danima posta, poput Badnjaka ili Velikog petka. Danas je to delicija elitnih restorana. 

SINJSKI ARAMBAŠIĆI spoj su sjevernoeuropskih i istočnih utjecaja, ali oblikovani na specifičan, sinjski način. Dok je kiseljenje kupusa u naše krajeva doneseno sa sjevera, Turci su nas naučili običaju motanja mesa u sarmice. Ipak, Sinjani meso ne melju, već ga sjeckaju nožem, te ga, umjesto s rižom, miješaju sa sušenim mesom, muškatnim oraščićem, klinčićem i cimetom. Zamotani u kupus stvaraju arambašiće, tako nazvane po harambašama, vođama čete alkarskih momaka, s obzirom da su se sarmice slagale u glinene posude kao vojnici. 

BRAČKI VITALAC jelo je od janjećih iznutrica pripremljeno na jedinstven način. Janjci se jedu dok još nisu okusili travu, već samo majčino mlijeko. Iznutrice nabodene na tanak, dugačak ražanj, dodatno obogaćene morskom soli i aromatičnim začinima okreću se na vatri oko sat i pol. Rezultat je neodoljiva kombinacija sočnosti i hrskavosti. 

ZAGORSKI ŠTRUKLI su, po mišljenju mnogih, zaštitni znak gastronomske ponude Zagorja, ali i glavnog grada Hrvatske. Kremasti nadjev od sira zamotan u svježe razvučeno tijesto predstavlja recept za ovo jednostavno jelo, koje može biti pripremljeno na slani ili slatki način. Neki kažu da najbolje štrukle pripremaju bake, dok drugi tvrde da su najbolji oni koje pripremite sami. 

DALMATINSKA PAŠTICADA je jelo od goveđeg, ponekad i junećeg buta, koje se kuha nekoliko sati i to nakon čitavog dana mariniranja u octu ili vinu. Servira se s također tradicionalnim njokima i nezaobilazan je specijalitet ljubitelja gastronomije. 

PEKA ne podrazumijeva određene sastojke, već način pripreme jela. Naime, riječ je o pripremanju hrane u "kominu" - zdjela sa sastojcima stavi se u kamin zagrijan od vatre, te se po njoj posipa žar. Omiljeni specijaliteti pripremljeni pod pekom su teletina, janjetina i hobotnica. Najčešći prilog je krumpir pripremljen, naravno, pod pekom.

PUŽEVI NA GRADELE hrvatski su specijalitet podrijetlom iz Benkovca. Sastoji se od puževa s roštilja. Puževe treba ostaviti da se čiste najmanje 15 dana. Kad se roštilj (zvan gradele ) zagrije, puževi se kuhaju dok ne puste svu pjenastu vodu. Zatim se začine solju, paprom i paprikom. 

Poznati i kao VANJKUŠI ili jastuci (lit. jastuci), vankuši su tradicionalni kolutovi od tankog tijesta koji su posebno popularni u Moslavini. Zbog svog jedinstvenog oblika nazivaju se jastucima. Te kiflice obično se pune kombinacijom jaja, kukuruznog griza i svježeg sira.

FUŽI S TARTUFIMA jedan je od najpopularnijih istarskih specijaliteta - divna kombinacija tradicionalne fuži tjestenine i poznatih istarskih tartufa. Ipak, treba biti oprezan prilikom naručivanja jela - postoji vjerojatnost da nećete kušati prave tartufe, već ulje tartufa ili tartufate - oboje su aromatizirani otrovnim plinom koji ima lažnu aromu tartufa,

VIŠKA POGAČA slana je hrvatska pita s otoka Visa. Tijesto je prilično slično tijestu od focaccie, koje se sastoji od brašna, soli, kvasca i tople vode. Pita je punjena kombinacijom maslinovog ulja, luka, inćuna i povrća. Punjena rajčicom, naziva se Komiška pogača, a tradicionalno se priprema u gradu Komiži, također na otoku Visu.

CUKARINI - Ovi hrskavi kolačići dio su autentičnih slatkih poslastica s Korčule. Kolačiće karakterizira njihov suptilni citrusni okus, dok upotreba amonijevog bikarbonata u maslačnoj bazi daje nevjerojatno mrvičastu, nježnu teksturu. Kaže se da njihov neobičan izgled podsjeća na dvije zmije zapletene u oblik srca, tradiciju za koju se vjeruje da potječe iz poganskih vremena kada su se zmije koristile kao simbol sreće. Kad se ispeče, svaki je kolačić umočen u tradicionalni liker od ruže, a potom u grubi šećer.

KREMŠNITA od kreme s okusom vanilije apsolutna je klasika među desertima srednje i istočne Europe.  Prema Povijesnoj sociolingvistici vjeruje se da porijeklo kremešnice datira iz mješavine dviju kuhinja u Austro-Ugarskom carstvu. Međutim, njeno poljsko ime Napoleonka ukazuje da je ova slastica možda mogla potjecati od francuskog mille-feuille, koji je poznat i kao Napoleon - još jedno pecivo čije je točno podrijetlo nepoznato, iako je rečeno da su na njen moderni oblik utjecala poboljšanja Marie-Antoine Carême, poznatpg francuskog kuhara.

ROZATA je vrsta pudinga od kreme napravljena od nekoliko osnovnih sastojaka - jaja, mlijeka i šećera, aromatiziranih lokalnim likerom od ruže poznatim kao Rozalin . Kremasta smjesa peče se u ramekinima prekrivenim karamelom, a postupak rezultira kremom koja je izdašno prekrivena slatkim preljevom od karamele. Desert potječe iz grada Dubrovnika, gdje se pripremao od srednjeg vijeka, ali jednostavnost sastojaka i način pripreme pomogli su da ova slastica stoljećima ostane nepromijenjena.

BRUDET je jedan od istinskih klasika tradicionalne hrvatske kuhinje. Pripremljen s raznim plodovima mora, ovaj rustikalni gulaš konzumira se duž cijele hrvatske obale. Gotovo je nemoguće pronaći jedinstveni recept jer svaka regija, grad i domaćinstvo imaju svoju omiljenu verziju jela. Opće smjernice sugeriraju da se trebaju koristiti najmanje tri različite vrste ribe - uvijek ih se nareže na veće komade i ostavi na kosti. Škarpine, grdobina, brancin ili bilo koja druga riba bijelog mesa pogodna je za brudet. Dodatak školjaka poput dagnji i škamp poželjan je jer znatno doprinosi okusu.

 

 

 

© 2024 PIPSCHIPS&VIDEOCLIPS